Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )

1. PRIMJERI IZ SLIKARSTVA I KIPARSTVA GOTIKE

2. KIPARSTVO OPĆE KARAKTERISTIKE Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala P o sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija O sim čisto religioznih tema , tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu . povijesne legende , scene iz svakidašnjeg života , likovi suvremenika Postepeno oslobađanje od kadra ( npr. dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene , njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti nisu više t o liko reljefi , ipak se diferenciraju od stupa likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima )

3. - N aturalizam – zanimanje za prirodu - P ažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima - Nove teme: KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani) - Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom - Č esto neprirodno mršavi i ružni (d a bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanj e) - Za likove je specifična S-krivulja

4. Bogorodica s djetetom

5. Navještenje i Vizitacija ( susret Marije i Elizabete ) - prikaz lica anđela primjer je arhajskog smješka Rana gotika

6. Sv. Juraj na konju, prije 1237, visina 267 cm, Katedrala u Bambergu

7. Pietà iz katedrale u Kölnu, 14. st

8. Portal katedrale Notre-Dame u Parizu s ranogotičkim dekorativnim skulpturama

9. Hermann i Reglindis , oko 1249. (Naumburg)

10. Nicola Pisano, Reljefi Rođenje Kristovo i Poklonstvo kraljeva s krstionice katedrale u Pisi, oko 1260. Kasna gotika

11. Lorenzo Ghiberti: brončana vrata krstionice u Firenzi - predstavlja prelaz iz gotike u renesansu

12. Primjeri u Hrvatskoj Bonino da Milano : Orlandov stup u Dubrov niku - još je sagradio glavni i bočni portal katedrale sv. Jakova u Šibeniku

13. Portal crkve sv.Marka u Zagrebu -parleri

14. Zlatar Franjo iz Milana: škrinja sv. Šimuna u Zadru

15. SLIKARSTVO OPĆE KARAKTERISTIKE Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu P roizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama N isu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike , pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama - poput mozaika , a samo su finije detalje ( kosu , oči ) crtali na staklu D jeluju kao raznobojni filtri , mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti I dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip arstvu ( vitki likovi , pažljivo prikazivanje detalja iz prirode )

16. Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini , ali nemaju još razvijen sistem , i crtaju po sjećanju , a ne izravnim promatranjem Narativnost – za razliku od sažete romanike , gotika je jako brbljava , ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati Teme su slčne kao i u kiparstvu , likovi su isto vitki i bestjelesni , u S- krivulji G iotto di Bondone – talijanski slikar iz 13. st . koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva U tjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam ( krupni , čvrsti oblici , bez puno detalja )

17. Vitra j južnog portala , katedrala Notre-Dame u Chartresu

18. Giotto: Oplakivanje Krista (freska iz Arena-kapele)

19. Ambrogio Lorenzetti: Dobra vlada - alegorijski prikaz s realistički oslikanim krajolikom i gradom , freska

20. S. Lochner: Madonna s djetetom , ulje na dasci

21. Giovanni Cimabue: freska u Asizu

22. Braća Limbourgh: minijature s prikazima mjeseci

23. KRAJ