Materjali u prirodi Fizi č ka tela su izgra đ ena od razli č itih materjala – prirodnih ili vešta č kih. To mogu biti metal, drvo, staklo, plastika, guma…. Bez obzira da li se nalaze u prirodi ili su dobijeni vešta č kim putem, svi materjali se sastoje od jedne ili više supstanci.
Č ISTE SUPSTANCE Č iste supstance se sastoje od samo jedne vrste č estica (prostih ili složenih). Ne sadrže druge supstance č ak ni u tragovima. Nikakvim fizi č kim postupkom NE mogu se razdvojiti na sastojke. Aluminijumska folija, še ć er, gvozdeni ekser
Svojstva č istih supstanci Stalan hemijski sastav, Homogenost – imaju isti sastav u svakom svom delu, Imaju ista fizi č ka svojstva(boju, izgled, gustinu) u svakom svom delu, Ta č no odre đ enu ta č ku topljenja i klju č anja, Njihova svojstva ne zavise od na č ina dobijanja
S U P S T A N C A PROSTA SUPSTANCA HEMIJSKI ELEMENT SLOŽENA SUPSTANCA HEMIJSKO JEDINJENJE
HEMIJSKI ELEMENTI HEMIJSKI ELEMENTI su jednostavne (proste) č iste supstance koje se hemijskim postupcima ne mogu razložiti na još jednostavnije supstance. Vodonik, kiseonik, zlato, gvož đ e, bakar, sumpor…
ELEMENTUM - osnova Hemijski elementi su osnovne supstance od kojih nastaju sve složenije supstance. Do sada je poznato 118 hemijskih elemenata. Neki su prirodni, drugi napravljeni u laboratoriji. Neki su stabilni i veoma rasprostranjeni, ima i otrovnih, radioaktivnih, eksplozivnih, retkih…
HEMIJSKA JEDINJENJA Nastaju udruživanjem elemenata u složenije strukture, sli č no kao što slova grade re č i. HEMIJSKA JEDINJENJA su složene č iste supstance koje nastaju sjedinjavanjem dva ili više hemijskih elemenata u ta č no odre đ enom odnosu. Voda, alkohol, ugljen-dioksid, soda bikarbona, rdja, še ć er, so…..
Svojstva hemijskih jedinjenja Hemijska jedinjenja nastaju hemijskom promenom dva ili više elemenata. Hemijski elementi gube svoja svojstva kada grade jedinjenje Nastalo jedinjenje dobija nova fizi č ka i hemijska svojstva
Svojstva nekih jedinjenja i elemenata od kojih su izgra đ ena KUHINJSKA SO Bela, kristalna supstanca, neophodna u ishrani Nastaje sjedinjavanjem elementa natrijuma - srebrnastobeli, mek metal i hlora – zelenožuti, otrovni gas,oštrog mirisa V O D A Te č nost, bez boje, ukusa i mirisa Nastaje sjedinjavanjem dva gasa – kiseonika – bez boje, ukusa i mirisa i vodonika, jako zapaljiv, bez boje, ukusa i mirisa
SMEŠE Ve ć ina materjala i fizi č kih tela nisu č iste supstance – limunada, deterdžent za sudove, č eli č ne makaze……., ve ć SMEŠE dve ili više č istih supstanci. SMEŠA je skup dve ili više č istih supstanci koje nisu hemijski sjedinjene . ( samo pomešane )
Svojstva smeša Sastav smeša je proizvoljan Sastojci smeša zadržavaju svoja svojstva u dobijenoj smeši Svojstva smeša zavise od odnosa masa i svojstava supstanci koje ih grade Smeše se mogu razdvojiti na sastojke fizi č kim postupcima, jer su i nastale fizi č kom promenom.
Smeše mogu biti U sva tri agregatna stanja Č vrstom – zemlja, č okolada, č elik i druge legure Te č nom – sok, morska voda, šampon, voda za pi ć e, mleko…. Gasovitom – vazduh, dim
HOMOGENE ili HETEROGENE HOMOGENE smeše su one smeše kod kojih se sastojci NE mogu razlikovati golim okom, pod lupom ili mikroskopom. Č aj, bistri sok, voda za pi ć e, sir ć e, šampon…. Smeše u kojima se sastojci mogu razlikovati golim okom, pod lupom ili mikroskopom, nazivaju se HETEROGENE. Zemlja, dim, gusti sok, mleko, č okolada, supa…
Razlikuju se po tome što HOMOGENE HETEROGENE U svakom svom delu imaju • Nemaju isti sastav i svojstva isti sastav i svojstva u svakom svom delu.