autizam kod djece, uciteljski studij.pptx

Autizam

1. Autizam Aleksandra lutovac

2. Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga . Javlja se kod dece već u prvim godinama života . Osnovna obiljełja autizma su : nemogućnost djeteta da uspostavi normalne kontakte s roditeljima , djecom I drugim ljudima , zakašnjeli razvoj govora i upotreba govora na nekomunikativan način , ponavljajuće i stereotipne igre i opsesivno insistiranje na poštivanju određenog reda,nedostatak mašte , dobro mehaničko pamćenje i normalan tjelesni izgled ). Autistične osobe,osim navedenih osobina , imaju i neke posebne sposobnosti , tj . talente ( talenti vezani uz muziku , pamćenje , matematiku , umjetnost , itd .) Od autizma češće obolijevaju dječaci , nego djevojčice .

3. Uzrok Iako je područje istraživanja autizma veoma razvijeno , tačan uzrok ove pojave je i dalje nepoznat . Poznato je da ovo stanje ima veze sa biohemijskim i neurološkim promenama na mozgu , ali ne i odakle te promene potiču . Sasvim je izvesno da je u jednom od sto slučajeva autizma , osnovni uzrok ove pojave genska mutacija određenog hromozoma , iako mehanizam ovog uticaja još uvek nije dovoljno istražen . Postoje istraživanja koja ukazuju na povezanost starosti očeva i rizika od javljanja autizma . Nalaz govori da deca čiji očevi u trenutku njihovog rođenja prelaze 40 godina starosti imaju veće šanse za nastanak autizma , čak šest puta više nego deca očeva mlađih od 30 godina . Starost majki se nije pokazala kao bitan faktor u ovim istraživanjima , što opet stoji u saglasnosti sa podatkom da je autizam mnogo češći u muškoj populaciji . U pojedinim slučajevima , razvoj autizma usko je povezan s određenim ponašanjem majke tokom trudnoće . Upotreba alkohola i narkotika može biti jedan od uzroka ovog poremećaja . Postoje i teorije da je autizam usko vezan s vakcinacijom , pa se često u javnosti pojavljuje dilema da li decu treba vakcinisati ili ne. Uzročno – posledična veza između autizma i vakcinacije još uvek je predmet brojnih rasprava .

4. Socijalni razvoj Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje intuicija ili osjećaj za druge ljude u svom okruženju . Nedostatak socijalnih vještina se počinje uočavati još u ranom djetinjstvu i vidi se kod odraslih osoba . Autistične bebe pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju , manje je interakcijskih gestova osmijehom i pogledom , slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom . Kod mlađe djece s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima , govor tijela i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alat . Autistična djeca stara tri do pet godina , najvjerojatnije neće spontano prilaziti drugima , imitirati i odgovarati na emocije , neverbalno komunicirati , ipak , mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti ( što je obično jedan ili oba roditelja ). Starija djeca i odrasli s Autizmom imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanja lica i emocija .[28] Suprotno uobičajenom razmišljanju , autistična djeca ne vole biti sama.Manji dio ljudi s ASD-om je sklon agresiji , o tome postoje izviještaji no ne i konkretne studija .

5. Komunikacija Otprilike trećina osoba s autizmom ne razvije dovoljno govor potreban za dnevnu komunikaciju , uobičajenu komunikaciju . Razlika u komunikaciji može biti prisutna od prve godine djetetovog života , što može uključivati zadržavajuće napade nesmislenog govora , neobične gestove , usporeno reagovanje . U drugoj i trećoj godini života , učestalost i nejednakost je manja kod nesmislenog govora,njihovi gestovi su rjeđe integrisani s riječima . Djeca s autizmom obično nemaju molbe,odnosno potrebu dijeljenja doživljaja ili iskustva , a češće su sklona jednostavnom ponavljanju tuđih riječi , što se zove eholalija . Takođe su prisutne poteškoće u igrama imaginacije odnosno zamišljanja i razvijanja jezičkih Na jezičkim testovima s vokabularom i izgovorom postoje dobri rezultati kod autista u dobi od 8 do 15 godina , no na složenijim jezičkim testovima koji uključuju figurativni jezik , razumijevanje i zaključivanje rezultati su slabiji . Događa se da se prilikom obraćanja osobi s autizmom često precjenjuje ono što slušatelj razumije .

6. Neurološki poremećaji Veliki broj autistične djece nema evidentnih neuroloških ispada u ranom djetinjstvu , ali ih visok postotak ima poslije puberteta . Karakteristični su epilepsički napadi kod oko 30 % autistične djece u pubertetu I adolescenciji Veliki postotak autistične djece već od najranije dobi ima blaže neurološke ispade , kao što su : smetnje u motorici , posebno finoj motorici i grafomotorici te smetnje koordinacije . Osim neuroloških ispada , česti su i poremećaji percepcije,poremećaji organizacije čula sluha i dodira . Autistično dijete je vrlo osjetljivo na zvukove , često burno reaguje , zatvarajući rukama uši ili izražava naglašene simptome straha . Autistično dijete se često ponaša kao da je glu v o , tj . ne reaguje i ne obazire se na

7. Posebne sposobnosti autističnih osoba Talenti se većinom primijete u drugoj , najkasnije u trećoj godini , a nakon godinu , dvije dosegnu vrhunac koji obično nije povezan uz vanjske stimulacije . Razvojem socijalizacije I drugih sposobnosti talenti gube intenzitet . Navode se u literaturi primjeri nekih talenata autističnih osoba : slijepa autistična osoba koja je fantastično crtala,autistična djevojčica koja je mogla ponoviti cijele stranice teksta bez ijedne pogreške nakon samo jednog čitanja , itd . Te posebne sposobnositi javljaju se u pamćenju,muzici,matmatici,umjestnosti . Sposobnosti kod autistične djece su brojne . Neki mogu bez greške rastaviti i sastaviti složene aparate ( npr . radio, televizor ), mogu zapamtiti sve ulice , mogu dati vremensku prognozu,mogu bez sata tačno odrediti vrijeme.Neka djeca odlično igraju šah , izvrsno trče ili plivaju . Uprkos mnogim saznanjima još uvijek se ne znaju pravi razlozi pojavljivanja posebnih sposobnosti kod autističnih osoba .

8. L ij ečenje Rano uočavanje i bihejvioralne terapije mogu da pomognu deci s autizmom da ostvare normalne društvene interakcije . Iako zvanično nema leka za ovaj poremećaj , zabeleženi su slučajevi izlečenja.Mnoga deca s autizmom nisu sposobna kada odrastu da žive samostalno , ali ipak postoje slučajevi kada je osoba uspela da se na profesionalnom i privatnom planu potpuno ostvari , bez obzira na poremećaj sa kojim se bori . Bitan je I tretman za autizam.Kod tretmana autizma primenjuju se različiti postupci , shodno velikom spektru različitih smetnji koje autistični sindrom obuhvata . Tako se uz posebno osmišljene edukativne i specijalno-pedagoške programe , primenjuje i neka vrsta psihoterapijskog rada za decu i roditelje . Takođe je česta preporuka modifikovanje uobičajenog režima ishrane , koji se prvenstveno odnosi na izbacivanje namirnica koje sadrže gluten i kazein , a koje se nalaze u mleku i mlečnim proizvodima i brašnu . Ove namirnice se izbacuju jer svojim sastavom kod neke dece mogu negativno da utiču na rad već osetljivih moždanih funkcija .