Sjedinjene Američke Države , takođe se često koristi skraćenica SAD,savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog okeana na zapadu. Granice na kopnu su sa Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sastavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima . Zastava Grb
Sjedinjene Američke Države su površinom treća najveća država na svijetu, poslije Rusije i Kanade, sa ukupnom površinom od 9.631.418 km2. Sa ovako ogromnom teritorijom, geografija Sjedinjenih Američkih Država u velikoj mjeri varira od jednog područja do drugog. Appalachian i Stjenovite planine planine su dva glavna planinska masiva na teritoriji Sjedinjenih Država. Stjenovite Planine su više i nalaze se na zapadu, dok se niže, Appalachian planine nalaze na istoku.
I stočno od rijeke Mississippi (Najveće rijeke u Sjevernoj Americi) je uglavnom šumovito. Appalachian planine dijele ovo područje u istočne i srednjozapadne Sjedinjene Američke Države, iako se "južne države" često smatraju posebnom regijom primarno zbog kulturnih razloga. Zapadno od Mississippija su zapadne Sjedinjene Američke Države. Između Mississippija i Stjenovitih planina nalazi se Velika ravnica (SAD) dok se Tihookeanske Sjedinjene Američke Države nalaze zapadno od Stjenovitih planina. Daleka država Aljaska se smatra arktičkom zemljom, dok se Hawai smatraju tropskim područijem.
Što se tiče klime, većina Sjedinjenih Američkih Država ima blagu klimu, izuzev nekoliko područja koji imaju arktičku klimu (Aljaska), ili tropsku klimu (Florida, Hawai ). Neka područja Sjedinjenih Američkih Država imaju visok rizik od uragana i ostalih tropskih oluja (države na južnoj atlantskoj obali i države Meksičkog zaljeva), tornada (središnje države), i zemljotresa (većinom države Kalifornija i Washington).
Sjedinjene Američke Države imaju dugu granicu sa Kanadom i Meksikom. Granica s Kanadom je duga 8.893 km, a s Meksikom 3.326 km. 19.924 km granice Sjedinjenih Američkih Država dira okeane i mora.
Sjedinjene Američke Države se sastoje od 50 saveznih država. Svaka savezna država ima svoju vladu koja u glavnom radi po istom principu kao vlada u Washingtonu. Svaka država ima glavni grad i državne simbole, kao i ustav i zakone . Jedino zakoni koji su proturječni postojećem zakonu nisu dozvoljeni. Tačan balans nezavisnosti kojeg bi savezne države trebale imati od vlade je kroz historiju tema brojnih rasprava u američkoj politici,pogotovo tokom 19.vijeka
Sjedinjene Američke Države su trenutno privredno najjača zemlja u svijetu. 2003. godine, ukupan bruto domaći proizvod je iznosio 10,98 biliona američkih dolara (USD) što iznosi 37.800 USD po glavi stanovnika.Privreda se odvija po kapitalističkom sistemu, ali postoje i socijalni programi.
New York je grad u istoimenoj saveznoj državi New York i najveći grad po broju stanovnika u Sjedinjenim Američkim Državama. Drugi je grad po broju stanovnika u Sjevernoj Americi. New York se nalazi u sjeveroistočnom dijelu zemlje na nekoliko poluostrva i ostrva, a sačinjen je od 5 gradskih oblasti: Manhattan (Manhatn ), Brooklyn (Bruklin), Queens (Kvins), Bronx (Bronks) i Staten Island (Stejten Ajlend ). U 5 gradskih oblasti živi oko 8 miliona stanovnika, dok u centralnom dijelu metropleksa grada živi 22 miliona stanovnika. Gradske oblasti su podijeljene u manje gradske četvrti.
Washington je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država. Dobio je ime po Georgeu Washingtonu, vrhovnom zapovjedniku američke vojske u Američkoj revoluciji i prvom predsjedniku SAD-a. U Washingtonu su sjedišta sve tri grane američke savezne vlade.
Neke znamenitosti New Yorka
Veliki kanjon je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se nalazi u Američkoj saveznoj državi Arizona. Grand Canyon je kanjon veoma strmih litica koji je milionima godina dubila i izdubila rijeka Colorado i sastavni je dio istoimenog nacionalnog parka, jednog od najstarijih u SAD. Jedan od najvećih pristalica i obožavatelja kanjona je bio američki predsjednik Theodore Roosevelt koji je ovdje puno puta uživao u krajoliku i lovu na pume
Prvi su stanovnici Sjevernu Ameriku naselili prije 20 000 godina, u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana Beringov prolaz bio kopneni most između Azije i Amerike. Od tih prastanovnika potječu današnji američki Indijanci, a poznata su plemena Siouxa, Apaša, Irokeza, Čejena i drugi. U doba dolaska Europljana starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu, jer im je za njihov način života trebalo puno prostora. Kolonijalizacija Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli Španjolci na Floridu, obale Meksičkog zaljeva i Kaliforniju. Poslije dolaze Englezi, Škoti, Irci, Nizozemci i Francuzi. Slijede Skandinavci, Nijemci te Talijani, Poljaci, Južni Slaveni i Azijati .
Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69 %. U novije vrijeme broj bijelaca se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja iz Europe. Većina bijelih Amerikanaca podrijetlom su Nijemci (15,2 %), Irci (10,8 %), Englezi (8,7 %), Talijani (5,6 %) te Skandinavci (3,7 %). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinom poljskog, ruskog te hrvatskog