Sehlopha sa batubatse AFT 121 presentations (dingwalwa tsa setso)

SEHLOPHA SA BATUBATSE AFT 121 PRESENTATIONS (kaahlahlo ye e tseneletsego ya dingwalwa tsa setso

1. SEHLOPHA SA BATUBATSE HENDRIETAH MATHEBULA LILLIAN THABA MAPULA MAKGATA TEBOGO DEBRA MAEBANE IRVEN LONDILE

2. DINGWALWA TSA SETŠO Ke mohuta wa dingwalwa tšeo di senago mohlami, morero wa tšona ke go laodi š a mekgwa, meetlo le ditemogo tša set š haba se itšego Dit š welet š a thuto yeo e thetago set š habeng se it š ego ka ga Bophelo bja lefase leo baikhwet š ago ba lego go lona. Mehleng ya kgale bagologolo ba be ba se na tshepidi š o ya thuto go ya le ka mokgwa wo re e bonago ebile re itemogela yona lehono. Ba be ba lota ditlwaelo t š a bona ka go di t š welet š a ka gare ga dinonwane, direto, dithai, le dika le diema.

3. Thetogale Ke mohuta wa t š eo go t š ona go retwago magoši, bahlabane, baremi goba motho yo mongwe le yo mongwe yo mešomo yagwe mo set šhabeng gagwe elego ya bokgabane. Thetogale ke mohuta wa direto tseo di lego mabapi le go phagamišisa maemo a motho. Re le Batubatse ge re itheta rere : Rena re ditsebe di fologa thaba. Re bana ba thoka matsogo Bosele Ba le ge lekoto le go šita,lego robatša Nageng metutwaneng ya bašemanyana Tlang! Tlang! Le bone roto e kgolo e šupetša Marojana ere tlang!tlang! Le bone morwa mokoti

4. Mahwelere owe a t š wago dilo thabeng, Hlapang! Hlapang! Le a kwe meetse ga ana Bokubu ga ana bokwena, anale Sebata sa Madiba le sebokgo manchechenene tša Selete e thoma e loma, ka et š hoset š a ka mororo Wa thiba anke ke thopa kgwadi ke le mpara Ke thopa pududu le tsa mebala go putla tate tsogela ka moshate o tamisha magoshi O ba botse gore pudi ye marumo e t š wet š we kgwane E t š wet š we dikgelekhethi kua gabo nkopodi le bothulare Nna re batubatse re t š wa kua moshola ga dihlare tsa Makata ka ga gana”

5. Ke dikanegelo tša setšo t š e di kopana. Dikanegelo tša gona ke tša boikgopolelelo seo se ra gore ga di na mongwadi. Di diret š we go tanya šedi ya batheeletši . Seo se tsebegago ka tšona ke gore ga di anegwe mosegare goba goseng. Ge di anegwa moanegi o thoma ka gore “nonwane nonwane” batheeletši ba fetola ka gore” keleketla”. DINONWANE TŠA TSHOLO Ke dikanegelo tšeo baanegwa elego diphoofolo ebile di filwe dimelo t š a batho Mohuta wo wa nonwane o šomiša ditabana tša diphoofolo ka maikemišetšo a go ruta batho se sengwe ka Bophelo. Mohlala wa hlogo ya nonwane t ša tsholo e kaba “ Phiri le mmutla ” DINONWANE >

6. DINONWANE TŠA KGOGAMAŠEGO Kgopa (2021) o hlaloša mohuta wo wa dinonwane bjalo ka kanegelo yeo e akant š wego ke setshaba se itšego . Mohola wa t š ona kego goga mašego/go etiša . Di be di rata go anegwa ke bakgekolo, ba anegela bana ba le gare ba le sebešong . Dibe di šomiswa go fetiša thuto ye itšego mo baneng.

7. DITHAI

8. Ge moamogedi a ka araba ka karabo ya maleba, gona o ba le sebaka sa gagwe sa go thaila thai ya gawe . Se se direga go fihlela go e ba le sehlopha goba motho yo a fo š ago karabo gomme ba thupi e ba bao ba se a fo š ago dikarabo t š e dint š i. Motho wa mathomo o thoma ka gore “Thai” ke moka batheeletse batlo tseba gore mo go ralokwa papadi ya thai. Dithai di hlopilwe go ya le ka dikarabo tsa tsona. Go no swana le ge go ena le dithai t š eo dikarabo t š a t š ona e lego diphoofolo t š a le š oka, didiri š wa , diphoofolo t š a gae , diruiwa , dijo, bj.bj. Dithai di t š welet š wa polelo yeo e nonnego ka dikapolelo t š a mehuta go et š a mothofat š o, kgegeo, phetelet š o, le t š e dingwe ka go realo di ruta polelo le lefase leo re ikhwet š ago re le lona.

9. DIKA LE DIEMA Rateori kgopa (2021:31-37) o ile a bapet š a diema le dika bjalo ka mafokwana goba mant š wana ao a š omi š wago ka bohlale go t š welet š a tsebo goba maitemogelo ka ga bophelo le lefase re ikhwet š ago go lona . Dika le diema t š a set š haba se it š ego se hupere setlogo, ditlwaelo,meetlo le ditumelo t š a bona. Bobedi di šomi š a polelo yeo e ikhutilego ebeile e sa tlwelegago yeo ilego ya lotwa ka bomolomo. Go dumelwa gore di ile t š a phatlalala ka mokgwa wa go boelet š wa bathong mekgobabakanong le ka gae go fihla go rena lehono. Borateori ba ile ba laodi š a diphapano magareng ga dika le diema ka ge ba ile ba lemoga gore diema ke mafoko a matelele ge di bapet š wa le dika.

10. Morero wa diema ke go eletša, go sola le go nyefola ditiro tše mpe. Dika t š ona ke polelo yeo e ka š omišwago sebakeng sa polelo ye e tlwaelegilego eup š a mabakeng a mant ši di š omiswa go pebafat š wa polelo yeo e laetšago lenyat šo ge e ka t š welet š wa ka polelo ya setlwaedi. Ka dika go lemogwa gore di thoma ka hlogwana ya “GO” yeo e latelwago ke kutu ya lediri. Ka lebaka la sebopego seo dika di kgona go fetoga le mabaka seo se ra gore o ka kgona go fetolela seka se it š ego go lebaka la lebjale, lebaka le letlago goba leo le fetilego. Diema di ka se fetolelwe go mabaka a it šego swana le seka ka ge di sa fetoge goya le mabaka.

11. RE LEBOGA DITSEBE DANKO!